Hrvatski 
-
Rani jezično-govorni razvoj i rana komunikacija često mogu biti i prvi pokazatelj odstupanja od urednog cjelokupnog razvoja. Sva djeca, bez obzira na individualne razlike, trebala bi proći kroz iste faze u razvoju komunikacije i govora, iako se njihovo vremensko pojavljivanje može donekle razlikovati. Prema stručnim podacima, okvirni rani jezično-govorni razvoj djeteta izgleda ovako:
0-2 mjeseca:
* proizvodi zvukove koji su spontani i refleksni i proizlaze iz fiziološkog stanja ugode ili neugode
* zaokuplja ga lice koje mu se obraća, sluša glasove kad mu se priča, reagira na jake zvukove
* javlja se smiješak
3-6 mjeseci:
*od 3. do 4. mj. javlja se faza gukanja (glasanje s „gu“ i „ku“), gleda osobu i glasno se smije kad mu se obraća
* od 4. do 6. mj. prelazi u fazu brbljanja, spontano proizvodi različite glasove, eksperimentira svojim govornim organima
* razumije emociju u glasu okoline te se smije na ugodne i plače na ljutite glasove
* predmet koji želi fiksira pogledom
7-11 mjeseci:
* velikom brzinom svladava izgovor glasova i sve više koristi tipične za materinji jezik
* otvara usta pokušavajući imitirati govor kad mu se obraćate
* oponaša prirodne zvukove
* koristi slogove ta-ta, ba-ba, ma-ma i sl.
* pokazuje jasno zanimanje za razgovor
* razumije „ne“
* razvija strah od nepoznatih osoba
* otkriva kako svojim ponašanjem može utjecati na okolinu
* naizmjenično gleda u željeni predmet i osobu kako bi dobilo pomoć, slijedi tuđu gestu, a i samo koristi složeniju gestu kako bi usmjerilo tuđu pažnju
* razvija pamćenje
* maše pa-pa
* počinje povezivati riječ s osobom
12-17 mjeseci:
* dijete govori žargonom, nerazumljivim sustavom glasova koji po intonaciji, tempu, ritmu i melodiji sliči materinjem jeziku
* javlja se riječ sa značenjem (najčešće imenovanje osobe ili predmeta) i u dobi od 12 mj. dijete obično ima 1-3 riječi, da bi se njihov broj stalno povećavao
* riječi su jednosložne ili dvosložne, intonacijom im mijenja značenje
* razumije pitanja npr. Gdje je beba?, slijedi naloge u situacijskom kontekstu kao npr. Dođi., Daj mi loptu!
* odaziva se na ime
* poznaje i pokazuje poznate osobe i predmete
* u toj dobi ne bi smjelo biti razlike među djecom u razumijevanju govora
18-24 mjeseca:
*dijete koristi sve više riječi, a razumije gotovo sve svakodnevne rečenice, koristi mimiku i geste
* slaže dvočlane rečenice, imenicu i glagol, najčešće bez gramatičkih veza (npr. Daj keks., Sok piti.)
* još koristi promjenu intonacije za mijenjanje značenja iskaza
* dok s 18 mj. dijete govori možda 20 riječi, do kraja druge godine bi trebalo imati 50, iako neka djeca imaju i mnogo više
* pokazuje dijelove tijela
* pokazuje u slikovnici ono što mu imenujemo (npr. Gdje je medo?)
* javlja se simbolička igra (igra pretvaranja, npr. hrani lutku)
25-36 mjeseci:
* izgovara sve samoglasnike i suglasnike p,b,m,t,d,n,k,g,j,v,l,f,h i govor mu je artikulacijski većinom razumljiv
* gradi osnovu materinjeg jezika i sve je kreativnije u govoru
* koristi jednostavnu, ali sve gramatičniju rečenicu
* u dobi od tri godine ima 200 – 300 riječi
* koristi sve vrste riječi – zamjenice (ja, ti), prijedloge (u, na), pridjeve, priloge, iako još uvijek najviše imenice i glagole
* zanimaju ga priče
* imenuje radnju na slikama
* imenuje neke od osnovnih boja
* sudjeluje u igri s vršnjacima
SAVJETI
Od prvog dana usmjeravajte dijete na sebe i svoje lice, obraćajte mu se i pravovremeno reagirajte na njegovo signaliziranje potreba. Kroz svakodnevne situacije aktivno se bavite djetetom, govorite emocionalno obojanim glasom, usmjeravajte mu pažnju na okruženje, koristite geste, igrajte se i potičite ga na korištenje ruku. U skladu s dobi objašnjavajte događaje, pjevajte pjesmice koje uključuju pokrete i riječi, pokazujte slikovnice, čitajte priče, opisujte i uspoređujte, postavljajte pitanja koja traže promišljanje. Ne ispravljajte dijete u govoru jer to obeshrabruje, već budite dobar govorni model.
Ako roditelj primijeti odstupanja i savjetuje se s logopedom, bit će upućen u načine poticanja jezično-govornog razvoja kroz svakodnevne aktivnosti i igru.