Jezično govorni razvoj u prve tri godine života

  • Rani jezično-govorni razvoj i rana komunikacija često mogu biti i prvi pokazatelj odstupanja od urednog cjelokupnog razvoja. Sva djeca, bez obzira na individualne razlike, trebala bi proći kroz iste faze u razvoju komunikacije i govora, iako se njihovo vremensko pojavljivanje može donekle razlikovati. Prema stručnim podacima, okvirni rani jezično-govorni razvoj djeteta izgleda ovako:

     0-2 mjeseca:

    * proizvodi zvukove koji su spontani i refleksni i proizlaze iz fiziološkog stanja ugode ili neugode

    * zaokuplja ga lice koje mu se obraća, sluša glasove kad mu se priča, reagira na jake zvukove

    * javlja se smiješak

     3-6 mjeseci:

    *od 3. do 4. mj. javlja se faza gukanja (glasanje s „gu“ i „ku“), gleda osobu i glasno se smije kad mu se obraća

    * od 4. do 6. mj. prelazi u fazu brbljanja, spontano proizvodi različite glasove, eksperimentira svojim govornim organima

    * razumije emociju u glasu okoline te se smije na ugodne i plače na ljutite glasove

    * predmet koji želi fiksira pogledom

     7-11 mjeseci:

    * velikom brzinom svladava izgovor glasova i sve više koristi tipične za materinji jezik

    * otvara usta pokušavajući imitirati govor kad mu se obraćate

    * oponaša prirodne zvukove

    * koristi slogove ta-ta, ba-ba, ma-ma i sl.

    * pokazuje jasno zanimanje za razgovor

    * razumije „ne“

    * razvija strah od nepoznatih osoba

    * otkriva kako svojim ponašanjem može utjecati na okolinu

    * naizmjenično gleda u željeni predmet i osobu kako bi dobilo pomoć, slijedi tuđu gestu, a i samo koristi složeniju gestu kako bi usmjerilo tuđu pažnju

    * razvija pamćenje

    * maše pa-pa

    * počinje povezivati riječ s osobom

    12-17 mjeseci:

    * dijete govori žargonom, nerazumljivim sustavom glasova koji po intonaciji, tempu, ritmu i melodiji sliči materinjem jeziku

    * javlja se riječ sa značenjem (najčešće imenovanje osobe ili predmeta) i u dobi od 12 mj. dijete obično ima 1-3 riječi, da bi se njihov broj stalno povećavao

    * riječi su jednosložne ili dvosložne, intonacijom im mijenja značenje

    * razumije pitanja npr. Gdje je beba?, slijedi naloge u situacijskom kontekstu  kao npr. Dođi., Daj mi loptu!

    * odaziva se na ime

    * poznaje i pokazuje poznate osobe i predmete

    * u toj dobi ne bi smjelo biti razlike među djecom  u razumijevanju govora

    18-24 mjeseca:

    *dijete koristi sve više riječi, a razumije gotovo sve svakodnevne rečenice, koristi mimiku i geste

    * slaže dvočlane rečenice, imenicu i glagol, najčešće bez gramatičkih veza (npr. Daj keks., Sok piti.)

    * još koristi promjenu intonacije za mijenjanje značenja iskaza

    * dok s 18 mj. dijete govori možda 20 riječi, do kraja druge godine bi trebalo imati 50, iako  neka djeca imaju i mnogo više

    * pokazuje dijelove tijela

    * pokazuje u slikovnici ono što mu imenujemo (npr. Gdje je medo?)

    * javlja se simbolička igra (igra pretvaranja, npr. hrani lutku)

     25-36 mjeseci:

    * izgovara sve samoglasnike i suglasnike p,b,m,t,d,n,k,g,j,v,l,f,h i govor mu je artikulacijski većinom razumljiv

    * gradi osnovu materinjeg jezika i sve je kreativnije u govoru

    * koristi jednostavnu, ali sve gramatičniju rečenicu

     * u dobi od tri godine ima 200 – 300 riječi

    * koristi sve vrste riječi – zamjenice (ja, ti), prijedloge (u, na), pridjeve, priloge, iako još uvijek najviše imenice i glagole

    * zanimaju ga priče

    * imenuje radnju na slikama

    * imenuje neke od osnovnih boja

    * sudjeluje u igri s vršnjacima

     

    SAVJETI

    Od prvog dana usmjeravajte dijete na sebe i svoje lice, obraćajte mu se i pravovremeno reagirajte na njegovo signaliziranje potreba. Kroz svakodnevne situacije aktivno se bavite djetetom, govorite emocionalno obojanim glasom, usmjeravajte mu pažnju na okruženje, koristite geste, igrajte se i potičite ga na korištenje ruku. U skladu s dobi objašnjavajte događaje, pjevajte pjesmice koje uključuju pokrete i riječi, pokazujte slikovnice, čitajte priče, opisujte i uspoređujte, postavljajte pitanja koja traže promišljanje. Ne ispravljajte dijete u govoru jer to obeshrabruje, već budite dobar govorni model.

    Ako roditelj primijeti odstupanja  i savjetuje se s logopedom, bit će upućen u načine poticanja jezično-govornog razvoja kroz svakodnevne aktivnosti i igru.

     

     

     

     

     

     

     

     

     

Kontaktirajte nas

POLIKLINIKA
PROF. DR. SC. MILENA STOJČEVIĆ POLOVINA

Kosirnikova 14, Zagreb, Hrvatska

+ 385 1 376 9001
Kontaktirajte nas